UPRAVNI ODBOR
(izabran od Skupštine Društva 26.10.2023. za mandat od 2023. do 2026. godine)
izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski, predsjednik
prof. dr. sc. Alka Obadić, dopredsjednica
prof. emeritus dr. sc. Dean Ajduković, dopredsjednik
prof. dr. sc. Borislav Grgin, dopredsjednik
izv. prof. dr. sc. Ivana Kanceljak, tajnica
prof. dr. sc. Vlasta Bahovec
prof. dr. sc. Zvjezdana Findrik Blažević
prof. dr. sc. Željka Fink-Arsovski
prof. emeritus dr. sc. Mladen Franz
prof. dr. sc. Jasmina Stipetić-Ovčarićek
prof. dr. sc. Ivan Krešimir Svetec
prof. dr. sc. Damir Stanzer
izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski, predsjednik
radi kao izvanredni profesor na Katedri za kazneno pravo. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2008. godine (summa cum laude), a tijekom studija bio je dobitnik dekanove i rektorove nagrade. Od veljače 2009. do siječnja 2010. radio je kao stručni suradnik u Upravi za kazneno pravo Ministarstva Pravosuđa Republike Hrvatske. Od 2009. do 2012. bio je član radne skupine za izradu Kaznenog zakona, a 2011. član radne skupine za izradu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. Od 2010. radi na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je član Izvršnog odbora hrvatske jedinice UNESCO Katedre za bioetiku. Član je Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora. Sudjelovao je u projektima Europske unije i Veleposlanstva SAD-a na temu zločina iz mržnje i trgovanja ljudima, a vezano za te teme je i član radnih skupina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Magistrirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale (Yale Law School) u SAD-u 2012. godine. Od 2014. je član Max Planck partnerske grupe za “Balkan kriminologiju” te član HRZZ projekta Transcrim. Završio je poslijediplomski studij (summa cum laude) u zajedničkom doktorskom programu s Albert Ludwig Sveučilištem u Freiburgu (Njemačka) kao stipendist Max Planck Instituta za strano i međunarodno kazneno pravo (2014.-2015.). Njegov rad Responsibility of Political Parties for Criminal Offences: Preliminary Observations, Challenges and Controversies nagrađen je Godišnjom nagradom mladim znanstvenicima i umjetnicima u 2015. godini Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Bio je strani generalni sekretar Istraživačkog centra za europsko kazneno pravo na Institutu za pravo Šangajske akademije za društvene znanosti (2016.-2019.), gost predavač u okviru akademske mobilnosti na Australskom nacionalnom sveučilištu (kolovoz-rujan 2017.), Erasmus gostujući predavač na Pravnom fakultetu Sveučilišta Lomonosov u Moskvi (svibanj 2018.), gost predavač na Kineskom sveučilištu za političke znanosti i pravo u Pekingu (listopad-studeni 2018.) te gost predavač u okviru strateškog partnerstva na Pravnom fakultetu Sveučilišta Melbourne (kolovoz 2018., rujan 2019.) te gost istraživač na Centralno-europskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti (veljača 2020.).
Objavljeni radovi su dostupni u CROSBI bazi.
prof. dr. sc. Alka Obadić, dopredsjednica
redovita je profesorica u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, rođena 23.07.1975. godine u Varaždinu gdje je završila osnovnu školu i matematičku gimnaziju. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 1993. godine. Diplomirala je 1997. godine, a magistrirala 2000. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju branila je 12. prosinca 2003. godine u okviru doktorskog studija EDAMBA na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti, polje ekonomije. Od 1998. godine zaposlena je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje još uvijek radi. U znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomije, grana opća ekonomija izabrana je 2006. godine, a 2010. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto izvanrednog profesora. Od 2014. godine redovita je profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomije, grana opća ekonomija.
Predaje kolegije „Gospodarstvo Hrvatske“, Makroekonomija“ i Politike zapošljavanja“ na preddiplomskom sveučilišnom studiju te kolegij „Klasteri i konkurentnost“ na diplomskoj razini. Na specijalističkom poslijediplomskom studiju Ekonomika Europske unije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu predaje kolegij „Ekonomski rast, konvergencija zemalja članica EU i proširenje“, a sudjelovala je i u izvođenju dijela predavanja na drugim SPDS-ovima. Na međunarodnoj razini od ak. god. 2009./2010. gostujući je predavač na Sveučilištu u Ljubljani. Autorica je jedne znanstvene knjige, koautorica jednog sveučilišnog udžbenika, kourednica jedne znanstvene knjige, dvaju zbornika radova s domaćih znanstvenih skupova, autorica/koautorica većeg broja poglavlja u znanstvenim knjigama, autorica preko 90 članaka te recenzentica dvaju sveučilišnih udžbenika i preko 80 znanstvenih članaka. Redovito sudjeluje u radu znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko znanstvenih nagrada – “Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Varaždin za 2003. godinu za najbolji doktorat” (2004. godine), „Godišnje nagrade društva mladim znanstvenicima i umjetnicima“ koju dodjeljuje „Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu“ (2005. godine), te je tri puta (2005., 2008. i 2013. godine) primila nagradu “Mijo Mirković” koju dodjeljuje Ekonomski fakultet u Zagrebu.
Ujedno je bila recenzentica za vrednovanje znanstvenih projekata i programa MZOS-a. Od 2006. godine suradnica je na dva znanstvena projekta MZOS-a te je sudjelovala i u radu tri međunarodna znanstvena istraživačka projekta. Od 2014. godine sudjeluje u međunarodnom projektu CERGE-EI (Prag, Republika Češka), „The Dynamics of Fiscal Policy Transmission Mechanism and the Effect on Economic Growth“, a od 2016. je voditeljica bilateralnog hrvatsko-slovenskog znanstveno-istraživačkog projekta „Djelovanje javne uprave i proceduralna (de)birokratizacija u smislu razvoja malih i srednjih poduzeća: komparativna analiza Slovenije i Hrvatske“ sa hrvatska strane, financiranog od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta.
Područja njene specijalizacije i interesa prvenstveno su strukturne promjene na tržištu rada, problemi nezaposlenosti, politike zapošljavanja, ekonomika obrazovanja, fiskalna politika, proces pridruživanja EU, regionalni i sektorski klasteri. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te je bila pozvani predavač na nekoliko međunarodnih konferencija. Od 2016. godine voditeljica je preddiplomskog sveučilišnog studija Ekonomije, diplomskog sveučilišnog studija Ekonomije i integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Ekonomije te predsjednica Odbora za preddiplomski i diplomski studij EFZG-a, a od 2012. godine kontinuirano je članica fakultetskog vijeća.
Od 2012. godine članica je uredničkog odbora međunarodnih znanstvenih časopisa „Poslovna izvrsnost/Business Excellence“ i „Administration/Uprava“. Članica je Skupštine Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, Hrvatskog društva ekonomista, Athens Institute for Education and Research te World Academy of Science, Engineering and Technology. Tijekom svoga rada na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kontinuirano se znanstveno i stručno usavršava u zemlji i inozemstvu. Za svoje usavršavanje koristila je i brojne stipendije – austrijskog ministarstva znanosti, indijskog ministarstva znanosti i tehnologije te programe ERASMUS, ERASMUS+ i CEEPUS. Upisana je u Upisnik znanstvenika pri MZOS-u pod matičnim brojem 234570 te se aktivno služi engleskim i njemačkim jezikom.
prof. emeritus dr. sc. Dean Ajduković, dopredsjednik
redovni je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1998.). Diplomirao je psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1976., magistrirao 1980. godine, a doktorirao 1982. Bio je Fulbright senior scholar (1987./88.) i gost profesor na University of Denver (2007.). Šef je Katedre za socijalnu psihologiju i nastavnik iz socijalne psihologije i metodologije istraživanja.
Bio je pročelnik Odsjeka za psihologiju. Bio je mentorom brojnih diplomskih radova, magistarskih i specijalističkih radova, te doktorskih disertacija. Od 1990. do 2005. godine vodio je Poslijediplomske studije psihologije gdje je nositelj dva predmeta. Bio je nositelj predmeta u poslijediplomskim studijima Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta, Medicinskog fakulteta, Pravnog fakulteta, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i međunarodnog poslijediplomskog studija Škole narodnog zdravlja “A. Štampar”.
Objavio je više od 100 radova u časopisima i knjigama na hrvatskom, engleskom, njemačkom i slovenskom jeziku. Od toga je 50 radova objavljeno u tercijarno referenciranim publikacijama ili s njima izjednačenima. Na skupovima u zemlji i inozemstvu podnio je preko 90 znanstvenih priopćenja i održao desetak pozvanih predavanja. Koautor je jedne knjige, te urednik još pet, a neke su prevedene na makedonski, albanski, ruski i engleski jezik. Održao je brojna pozvana predavanja na vodećim svjetskim sveučilištima. Kao recenzent je angažiran u desetak vodećih međunarodnih časopisa. Vodio je pet projekata koje podupire Ministarstvo znanosti i dio međunarodnog FP6 projekta. Vodio je i petnaestak projekata izobrazbe pomagača u području traumatskog stresa, mentalnog zdravlja u zajednici, socijalne rekonstrukcije zajednice, razvoja i evaluacije psihosocijalnih programa i upravljana stresom koji su provedeni u Hrvatskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe.
Kao konzultant je bio angažiran osim u Hrvatskoj, gdje je radio s managementom velikih kompanija, i u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Gruziji, Azerbejdžanu, Albaniji, Austriji, Sloveniji, Rusiji, Kosovu and Srbiji. Više je puta bio angažiran kao konzultant UNICEF-a i Council of Europe radi razvijanja programa i izobrazbe pomagača u različitim zemljama. Organizirao je šest međunarodnih konferencija u Hrvatskoj. Član je Hrvatskog psihološkog društva, American Psychological Association (Foreign Affiliate), International Association of Applied Psychology, International Society for Traumatic Stress Studies (ISTSS. Bio je predsjednik (2003.-2005.) i član Upravnog odbora European Society for Traumatic Stress Studies – ESTSS (1997.-2007.). Član je utemeljitelj i predsjednik Društva za psihološku pomoć. Dobitnik je godišnje državne nagrade za znanosti (2006.) i nagrade „Ramiro Bujas“ za znanstveni rad (2005.).
prof. dr. sc. Borislav Grgin, dopredsjednik
rođen je 10. veljače 1965. u Koprivnici. Osnovnu školu pohađao je u Rijeci i Zadru, a srednju školu u Zadru. Maturirao je 1983. godine. Započeo je 1984. studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1989. godine. Od 1990. zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1993. obranio je u Zagrebu magistarski rad Društveni razvoj zadarskog otočja u drugoj polovici 14. i prvoj polovici 15. stoljeća. U akademskoj godini 1993./1994. pohađao je interdisciplinarni poslijediplomski studij iz srednjovjekovnih studija (Medieval Studies) na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je 1994. obranio magistarsku radnju The Family Frankapani and King Matthias Corvinus, stekavši zvanje Master of Arts (M.A.). Godine 1998. obranio je u Zagrebu doktorsku disertaciju Kralj Matijaš Korvin i Hrvatska.
Godine 1995. izabran je u istraživačko zvanje asistenta na Odsjeku za povijest. Godine 1998. izabran je u istraživačko zvanje višeg asistenta na Odsjeku za povijest. 1. siječnja 2000. nastupio je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta za predmet Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u ranom novom vijeku. Godine 2003. prešao je na predmet Svjetska povijest u srednjem vijeku te je od listopada iste godine i predstojnik Katedre za svjetsku povijest u srednjem vijeku. U prosincu 2004. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora na navedenoj katedri. Od 2004. do 2010. bio je glavni urednik časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. U akademskim godinama 2006./2007. i 2007./2008. bio je pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest. U studenom 2008. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. U studenom 2013. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.
Bio je nosilac poticajnog projekta za mlade znanstvenike Hrvatska društva u drugoj polovici 15. stoljeća. Aktivno je sudjelovao u realizaciji zaključenih projekata Hrvatska 1102.-1527. i Hrvatska društva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, pod vodstvom akademika prof. dr. Tomislava Raukara, zatim Monumenta mediaevalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici), pod vodstvom prof. dr. Nevena Budaka, te Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba, pod vodstvom dr. Stanka Andrića.
Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2007. godinu za popularizaciju i promidžbu znanosti, iz područja humanističkih znanosti, s knjigom Rumunjske zemlje u srednjem i ranom novom vijeku. Autor je triju knjiga i više od trideset radova u domaćim i stranim publikacijama na nekoliko jezika. Bio je gost-predavač na ljetnim školama sveučilišta u Prištini i Grazu te vanjski suradnik na odsjecima za povijest u Puli, Rijeci i Splitu. Godine 1992. koristio je šestomjesečnu stipendiju zajednice Alpe-Adria na Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed Arti u Veneciji. Od 2009. do 2013. bio je član Senata i Vijeća društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu, a od 2009. predsjednik je Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
izv. prof. dr. sc. Ivana Kanceljak, tajnica
Studirala pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila u uredu javnog bilježnika od studenog 2008. do svibnja 2010. Od svibnja 2010. radi kao asistent na katedri za građansko pravo. U studenom 2010. položila pravosudni ispit. Doktorirala je 12. 04. 2016. s temom “Pravo na vremenski ograničenu uporabu stvari (timeshare)”.
prof. dr. sc. Vlasta Bahovec
rođena je u Zagrebu. Diplomirala je 1972. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, struka praktična matematika. Iste je godine izabrana na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u svojstvu asistenta iz statističkih disciplina. 1990. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docent, a 1998. godine u znanstveno nastavno zvanje izvanredni profesor. 2003. godine izabrana je u znanstveno nastavno zvanje redovni profesor. Predaje više statističkih kolegija (Statistika, Poslovna statistika, Statističke metode za ekonomske analize, Primijenjene metode matematičke i statističke analize). Nastavnik je na specijalističkom poslijediplomskom studiju i na doktorskom studiju u sklopu kojih predaje statističke discipline.
Prof. dr. sc. Vlasta Bahovec je magistar matematičkih znanosti i doktor ekonomskih znanosti. Magistrirala je 1979. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer matematika, obranivši magistarski rad pod naslovom “Spektralna analiza nekih diskretnih stacionarnih stohastičkih procesa”. Doktorsku disertaciju: ”Spektralna analiza ekonomske vremenske serije” obranila je 1987. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni i stručni radovi dr. V. Bahovec su iz područja regresijske analize i analize vremenskih serija.
Član je Hrvatskog društva matematičara i Hrvatskog društva za operacijska istraživanja te programskog odbora međunarodne konferencije za operacijska istraživanja. Dr. Vlasta Bahovec školske godine 1996/97. obnašala je dužnost pročelnice Katedre za statistiku Ekonomskog fakulteta, a od 2006. do 2009. obavljala je dužnost prodekanice za nastavu i studente na EFZG.
prof. dr. sc. Zvjezdana Findrik Blažević
rođena je 1979. u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu školu i potom XV. gimnaziju. 1997. je upisala Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije gdje je diplomirala 2002. s odličnim uspjehom. Iste godine dobila je Rektorovu nagradu i zaposlila se u Zavodu za reakcijsko inženjerstvo i katalizu, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu kao znanstvena novakinja te je izabrana u zvanje mlađeg asistenta. 2004. je magistrirala u području tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo i izabrana u zvanje asistenta. Doktorirala je 2006. u području tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo. 2007. je izabrana u znanstveno zvanje znanstvene suradnice u istom području. 2009. je izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docentice u Zavodu za reakcijsko inženjerstvo i katalizu. 2010. je izabrana u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice u istom području. 2012. je izabrana u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice. 2013. je izabrana u znanstveno zvanje znanstvene savjetnice u istom području. 2018. je izabrana u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice.
Od dolaska na Fakultet sudjeluje u izvođenju nastave te je nositeljica više kolegija kao i voditelj mnogih diplomskih, završnih te nekoliko doktorskih radova.
U svojim se istraživanjima usmjerila na rad s biokatalizatorima u pročišćenom ili djelomično pročišćenom obliku izvan i u stanicama mikroorganizama. Pri tome je znatan dio istraživanja usmjerena na matematičko modeliranje enzimskih sustava, posebice kompleksnih kaskadnih reakcija. Voditeljica je jednog završenog Obzor 2020 projekta, te voditeljica dva Obzor 2020 projekta i jednog bilateralnog projekta u tijeku te suradnica na dva nacionalna projekta. Objavila 48 znanstvenih radova u časopisima te tri poglavlja u knjigama. Dobitnica je nagrada Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (2005.), Državne nagrade znanstvenom novaku (2006.) i nagrade ”Vera Johanides” Akademije tehničkih znanosti Hrvatske mladim znanstvenicima (2009.). Sudjelovala je u organizaciji brojnih znanstvenih i stručnih skupova. Delegat je Hrvatske u Europskoj sekciji za primijenjenu biokatalizu (ESAB).
prof. dr. sc. Željka Fink-Arsovski
rođena je u Zagrebu gdje je završila Rusistiku na Filozofskom fakultetu. Magistrirala je i doktorirala na temama iz ruske i hrvatske frazeologije. Zaposlena je na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti. Predstojnica je Katedre za ruski jezik. Zvanje: redovita profesorica. Znanstveni su joj i stručni interesi vezani za područja leksikologije, leksikografije, sintakse i kontaktne lingvistike, ali najviše za frazeologiju i frazeografiju. Objavila je stotinjak znanstvenih i stručnih članaka (od toga je najveći broj vezan za frazeološku i frazeografsku temu) u hrvatskim i inozemnim časopisima i zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova. Koautorica je četiriju frazeoloških rječnika (Hrvatski frazeološki rječnik, 2003; Hrvatsko-slavenski rječnik poredbenih frazema, 2006; Hrvatsko-engleski frazeološki rječnik, 2008; Hrvatsko-ruski frazeološki rječnik, 2011) i bibliografije hrvatske frazeologije (2010), a napisala je i znanstvenu monografiju o poredbenim frazemima (Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, 2002). Sudjelovala je s referatom na sedamdesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, a održavala je i predavanja na raznim sveučilištima u Hrvatskoj (Zadar, Rijeka) i inozemstvu (Ljubljana, Maribor, Sankt-Peterburg, Lavov, Kijev, Prag, Innsbruck).
Već je dvadesetak godina suradnica na projektu Hrvatska frazeologija (glavni istraživač akademkinja Antica Menac). Desetak je godina bila suradnica na projektu Anglicizmi u ruskom jeziku (dio opsežnoga projekta Jezični dodiri u neposrednom i posrednom posuđivanju, glavni je istraživač bio akademik Rudolf Filipović). Voditeljica je projekta Kontrastivno proučavanje ruskoga i hrvatskog jezika (od 2007.). Od 1996. predstavlja Republiku Hrvatsku u Komisiji za slavensku frazeologiju pri Međunarodnom slavističkom komitetu. Od 2001. do 2004. bila je prodekanica za nastavu Filozofskoga fakulteta.
prof. emeritus dr. sc. Mladen Franz
Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirao je 1971., magistrirao 1979. te doktorirao 1991. disertacijom Utjecaj zaostalih naprezanja na dinamičku izdržljivost nitriranog čelika (mentor → R. Zgaga). Na Fakultetu je radio od 1972; od 2000. redoviti profesor, umirovljen je 2014. Predavao je kolegije Materijali I, Materijali i toplinska obrada, Novi materijali, Mehanička svojstva materijala. Bio je voditelj Laboratorija za ispitivanje mehaničkih svojstava (1981−98), predstojnik Zavoda za materijale (2003−11), prodekan (1994−98) i u dvama mandatima dekan (1998−2002) Fakulteta. Pod njegovim je vodstvom laboratorij postao Nacionalni laboratorij za umjeravanje mjerila sile i tvrdoće (2002). Bio je i predavač na studiju kiparstva Akademije likovnih umjetnosti (2007–10) te gostujući profesor Sveučilišta Ruhr u Bochumu (1994−97).
Područja njegova znanstvenoga rada su znanost o materijalima, mehanička svojstva materijala, analiza uzroka lomova i otkazivanja strojnih dijelova te kalibracija mjerila sile i tvrdoće. Predsjednik je Matičnog odbora za polja strojarstva, brodogradnje, tehnologije prometa i transporta, zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj od 2005. Počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu dodijeljeno mu je 2015.
prof. dr. sc. Jasmina Stipetić-Ovčarićek
rođena je 9. listopada 1957. godine. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završila je u Zagrebu i maturirala 1976. godine. Iste godine upisala se na studij stomatologije na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirala 10. lipnja 1981. godine. U akademskoj godini 1981./1982. upisala je poslijediplomski studij na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 1982. godine odradila je pripravnički staž u Domu zdravlja Novi Zagreb a 20. siječnja 1983. godine položila je stručni ispit. Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započela je raditi 1. travnja 1983. godine u svojstvu znanstvenog pripravnika na Zavodu za fiksnu protetiku. Stupanj magistra znanosti stekla je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1985. godine.
Od 1. siječnja 1986. godine radila je u svojstvu asistenta na Zavodu za fiksnu protetiku Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, a 1988. godine izabrana je na istom zavodu u zvanje znanstvenog asistenta. U razdoblju od 1986. godine do 1989. godine specijalizirala je stomatološku protetiku na Klinici za stomatologiju Kliničkog bolničkog centra i na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, a 18. prosinca 1989. godine položila je specijalistički ispit iz stomatološke protetike. Od 1990. godine radi na Stomatološkoj klinici Kliničkog bolničkog centra Zagreb kao specijalist stomatološke protetike, u dijelu radnog vremena. Doktorirala je, također na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu 1998. godine disertacijom pod naslovom: „Utjecaj fiksnoproteskih konstrukcija izrađenih iz Ag-Pd legure na bakterijsku floru usne šupljine“. Prof.dr.sc. Jasmina Stipetić-Ovčarićek izabrana je 1999. godine u znanstveno-nastavno zvanje docenta. 2002. godine stekla je naziv primarijusa. Izabrana je 2003. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu potvrđena je 2008. godine u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora – prvi izbor, a prethodno je 2006. godine, odlukom Matičnog odbora za područje biomedicine i zdravstva izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu potvrđena je 2013. godine u trajnom znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora u području biomedicine i zdravstva, polje dentalna medicina-protetika dentalne medicine.
Pristupnica je objavila 125 radova, od toga dva kvalifikacijska rada, 18 radova su originalni znanstveni radovi citirani u CC-u (radovi in extenso), a 15 su sažeci citirani u CC indeksu. Koautor je rada s kojim je prof.dr.sc. Dubravka Knezović Zlatarić dobila nagradu za najbolji znanstveni rad na International College of Prosthodontics 2007. godine u Fukuoki, Japan. Citirana je 151 puta. Pristupnica je recenzirala radove za znanstvene časopise Acta Stomatologica Croatica i Collegium Antropologicum. Ujedno je 2009. godine bila recenzent sveučilišnog udžbenika „Osnove fiksne protetike“, autora Herbert Schillinburg i sur. Od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa bila je 2009. godine imenovana u Povjerenstvo za prosudbu udžbenika za strukovne škole. Recenzirala je i sveučilišni udžbenik „Keramički materijali u fiksnoj protetici“, autorice prof.dr.sc. Ketij Mehulić. Članica je niza domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih udruga.
prof. dr. sc. Ivan-Krešimir Svetec
rođen je 1971. godine u Splitu gdje je pohađao i završio osnovnu i srednju školu. Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (PBF), smjer biokemijsko inženjerstvo upisao je 1989. godine, a diplomirao 1995. godine te stekao zvanje inženjera prehrambene tehnologije. Magistrirao je 2000. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, studij molekularne i stanične biologije, a doktorirao je 2005. godine na PBF-u u području biotehničkih znanosti (molekularna biotehnologija). Zaposlen je u Laboratoriju za biologiju i genetiku mikroorganizama PBF-a, najprije kao mlađi asistent (1995), zatim asistent (2001) i viši asistent (2005). U zvanje docenta izabran je 2007. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2011. Nastavnik je na kolegijima kao što su Molekularna genetika, Genetičko inženjerstvo i GMO u proizvodnji hrane. Kao postdoktorant, u nekoliko je navrata boravio u Mediterranean Institute For Life Sciences (Split, Hrvatska) i Institut national de la santé et de la recherche médicale, U571 (Pariz, Francuska). Član je Sekcije za preradu poljoprivrednih proizvoda i biotehnologiju koja djeluje pri HAZU-u te Odbora za ograničenu uporabu GMO u zatvorenom sustavu pri Ministarstvu zdravlja RH. Također je član nekoliko stručnih i znanstvenih udruga, član je upravnog odbora Hrvatskog genetičkog društva te osnivač i predsjednik Hrvatske udruge genetičkih inženjera (HUGI). Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja među kojima je i Godišnja nagrada Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za znanstveno dostignuće u 2005. godini.
prof. dr. sc. Damir Stanzer
