Izabran od Skupštine društva, 22. rujna 2021. godine za mandat od 2021-2024. godine.
Prof.emerit.dr.sc Damir Kalogjera, predsjednik
Prof.emerit.dr.sc. Damir Horga
Prof.dr.sc. Ksenija Jorgić-Srdjak
Prof.dr.sc. Vladimir Mrša
Prof.emerit.dr.sc. Luka Neralić
Prof.emerit.dr.sc. Damir Kalogjera, predsjednik
Hrvatski anglist i lingvist (Korčula, 27. VII. 1932). Diplomirao engleski i hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1965. Sveučilišnu karijeru započeo je 1957. kao asistent u Sarajevu, a od 1964. predaje na Odsjeku za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu; redoviti profesor od 1982., profesor emeritus od 2003. Predavao je o engleskoj lingvistici, sintaksi i sociolingvistici. Znanstvena je istraživanja počeo u području engleske gramatike, a bavio se i kontrastivnom analizom engleskoga naspram hrvatskog jezika. Od 1970-ih intenzivnije se bavi sociolingvističkim pitanjima. Objavio je mnogobrojne anglističke i sociolingvističke članke u zemlji i inozemstvu, a značajan je i njegov rad na istraživanju govora otoka Korčule (preuzeto s Hrvatske enciklopedije, mrežno izdanje).
Prof.emerit.dr.sc.Damir Horga
Rođen je 1938. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studij engleskog jezika i književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskomg fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završiio je 1967. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 1974. a doktorio 1987. godine.Od 1963. do 1965. predavao je ruski jezik u školi za prevoditelje u Monsu Belgija na temelju stručne suradnje Zavoda za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Politenhičkog fakulteta u Monsu. Godine 1966. postao je stručni suradnik Zavoda za fonetiku, 1979 izabran je za asistenta u Odsjeku za primijenjenu i teorijsku fonetiku, 1988. postao je docent, 1989. izvanredni profesor, 1996. redoviti profesor a u trajno zvanje redovitog profesora izabran je 2001. godine a počasno zvanje profesora emeritusa didijeljeno mu je 2012. godine. Od listopada 2009. godine je u mirovini. Usavršavao se u Moskvi i Sant Peterburgu a dio slobodne studijske godine 1998 proveo je na UCLA u Los Angelesu. U okviru studija fonetike predavao je Artikulacijsku fonetiku, Neurofonetiku, Mjerenje govornih sposobnosti, Učenje stranih jezika, Fonetsku transkripciju. Za studente Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta predavao je Fonetiku a za studente niza drugih fakulteta Ruski jezik u funkciji struke. Predavao je na poslijediplomskim studijima lingvistike, glotodidaktike i fonijatrije. Bio je mentor pedesetak diplomskih i desetak doktorskih radova. Vodio je seminare o AVGS metodi u zemlji i inozemstvu (Belgija, Mađarska, Italija) i održao pozvana predavanja na sveučilištima u Ljubljani (Slovenija), Torunju i Varšavi (Poljska). Vodio je niz znanstveno-istraživačkih projekata Ministarstva znanosti RH: Metodologija istraživanja jezika struke u visokoškolskoj nastavi, Pragmalingvistika prirodnih jezika, Artikulacijski i neurolingvistički opis proizvodnje govora i Proizvodnja i percepcija govora. Autor je jedne znanstvene knjige a u koautorstvu ili samostalno objavio je šest udžbenika, dvet poglavlja u knjigama, više od 100 znanstvenih članak, 20-tak stručnih radova i prikaza te 50-tak sažetaka u zbornicima. Recenzirao je nekoliko znanstvenih knjiga i veliki broj članaka. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Sudjelovao u organizaciji desetak znanstvenih skupova od čega u nekoliko i kao predsjednik organizacijskog ili programskog odbora. Član je domaćih i međunarodnih stručnih udruga. Od 1987. do 1989. bio je predsjednik Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku a od 1993. do 2001. predsjednik Odjela za fonetiku Hrvatskog filološkog društva. Bio je glavni urednika časopisa Strani jezici (1992-1996) i Govor (2003-2010.). Na Filozofskom fakultetu obnašao je funkcije predsjednika poslovodnog kolegija, bio član fakultetskog vijeća i pročelnik Odsjeka za fonetiku i predstojnik Katedre za teorijsku fonetiku. Bio je član nekih odbora i povjerenstava Sveučilišta u Zagrebu te Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje filologija.
Nagrađen je Poveljom Filozofskog fakulteta 2009 godine.
Prof.dr.sc. Ksenija Jorgić-Srdjak
redovni je profesor na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, rođena je 16.05.1945 godine u Beogradu. Maturirala je na V. gimnaziji u Zagrebu, 1969 godine diplomirala na Stomatološkom fakultetu također u Zagrebu. 1970 godine zaposlila se u Zavodu za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta. Magistrirala je 1981 godine, doktorsku disertaciju branila je 1986. Za docenta na Zavodu za parodontologiju izabrana je 1987 godine, 1998 godine postaje izvanredni profesor, 2002 redoviti je profesor i u ovom momentu okončava izbor u trajno zvanje. Od 1992 do 2005 godine predstojnica je Zavoda za parodontologiju Stomatološkog fakulteta i voditelj kolegija Parodontologija studija stomatologije Medicinskog fakulteta sveučilišta u Rijeci.Uz kolegij Parodontologije gdje je i voditelj radne grupe za izradu studijskog programa po Bolonjskom procesu, sudjeluje u dodiplomskoj nastavi iz kolegija Oralna higijena, Dentalna implantologija, Povijest stomatologije i Gerontostomatologija.Nositelj je poslijediplomskih kolegija Biomehanički/parodontološki aspekti okluzije za predmet Parodontologija. Na poslijediplomskom specijalističkom stručnom studiju iz stomatologije nositelj je kolegija Okluzija i parodont.Mentor je i ispitivač na specijalističkim ispitima pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH. Voditelj je i predavač na tečajevima trajnog usavršavanja za liječnike stomatologije na Stomatološkom fakultetu i pri Stomatološkoj komori. Mentor je preko 50 diplomskih radova, osam magistarskih i tri disertacije. Objavila je 116 znanstvenih i stručnih radova, koautor je u tri stručne knjige, urednik prijevoda na hrvatski jezik vodećeg sveučilišnog udžbenika iz parodontologije.Sudjelovala je brojnim kongresima i simpozijima u zemlji i inozemstvu.Bila je pozivni predavač na nekoliko međunarodnih skupova, međunarodni recenzent i predsjedavajuća na tri svjetska kongresa, recenzent na dva sveučilišna udžbenika iz parodontologije. Na prestižnim svjetskim učilištima (Ludwig-Maximillian University Munchen, Nortwestern University, Chicago,SAD) boravila je na stručnom usavršavanju (1984,1985,1994).Predsjednica je Hrvatskog parodontološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i delegat na Generalnim skupštinama European Federation of Periodontology (Berlin 2001, Madrid 2002, Stocholm 2003, Beč 2004, Madrid 2005, Firenza 2007). Od 1992 do 1996 predsjednica je povjerenstva na Državnim ispitima za doktore stomatologije pri Ministarstvu zdravstva RH. Član je Društva sveučilišnih nastavnika , 2001 tajnica je Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika RH, član je Upravnog odbora od 2004.godine. Član je Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog stomatološkog društva, Hrvatske stomatološke komore, Hrvatskog parodontološkog društva HLZ-a, Hrvatskog društva za oralnu medicinu HLZ-a, European Federation of Periodontology, International Academy of Periodontology.
Prof.dr.sc. Vladimir Mrša
Vladimir Mrša rođen je 1957. godine u Zagrebu. 1980 godine diplomirao je na Biotehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, a 1984. godine doktorirao na Prehrambeno‑biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Kao postdoktorand je od 1988. do 1990. boravio kao stipendist DAAD na Sveučilištu u Regensburgu. Od 1980. radi u Laboratoriju za biokemiju Prehrambeno‑biotehnološkog fakulteta gdje je 1999. izabran u zvanje redovni profesor. Nastavni rad V. Mrše vezan je uz Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje kao nositelj ili suradnik organizira i izvodi nastavu iz više kolegija. Osim toga V. Mrša surađuje na postdiplomskim studijima Veterinarskog fakulteta i PMFa. Bio je pokretač i hrvatski koordinator združenog studija Molekularne biotehnologije kojeg Sveučilište u Zagrebu izvodi sa Sveučilištem u Orleans-u, Francuska. Također, koordinator je CEEPUS mreže HR-0306 za međunarodnu mobilnost studenata i nastavnika, a od 1992. do 1997. bio je predsjednik IAESTE-Croatia. U svom znanstvenom radu V. Mrša se bavi biotehnološkim aspektima glikozilacije i sekrecije proteina, kao i strukturom, biosintezom i ulogom glikoproteina stanične stijenke. Autor je 52 znanstvena rada citirana više od 1300 puta prema WoS, bio je pozvani predavač na brojnim međunarodnim i domaćim skupovima, a kao predsjednik ili član organizacijskog ili znanstvenog odbora sudjelovao u organizaciji većeg broja znanstvenih skupova.
Mrša je član Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju, Hrvatskog društva za biotehnologiju i Hrvatskog mikrobiološkog društva, a jedan je od osnivača i prvi predsjednik Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju. Osim toga, V.Mrša je bio član više senatskih odbora ili povjerenstava Sveučilišta u Zagrebu te član Područnog znanstvenog vijeća za biotehničke znanosti. Od 2003. do 2007. godine bio je dekan, a od 2011. do 2015. prodekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Osim toga bio je voditelj radne skupine za visoko obrazovanje u okviru izrade Stretegije obrazovanja, znanosti i tehnologije RH. Glavni je urednik znanstvenog časopisa Food Technology and Biotechnology. Redoviti je član i Glavni tajnik Hrvatske akademije tehničkih znanosti.
Prof.emerit.dr.sc. Luka Neralić
rođen je 16 listopada 1943. godine u Brezinama, općina Lipik, Republika Hrvatska. Diplomirao je 1966. na Matematičkom odjelu PMF-a Zagreb, gdje je i magistrirao 1971. godine. Doktorirao je 1979. godine na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Za asistenta iz predmeta «Matematika» izabran je 1967. godine na Visokoj privrednoj školi u Zagrebu. Poslije integracije Visoke privredne škole i Ekonomskog fakulteta Zagreb 1968. godine, zaposlen je na Katedri za matematiku Ekonomskog fakulteta Zagreb, najprije kao asistent, zatim kao docent, te izvanredni i redoviti profesor. Za redovitog profesora u trajnom zvanju za predmete «Matematika» i «Matematičko programiranje» izabran je 2002. godine.Školsku godinu 1973./74. proveo je na specijalizaciji kod prof. dr. E. G. Goljštejna u Centralnom ekonomsko-matematičkom institutu Akademije Nauka SSSR-a u Moskvi. U školskoj godini 1985./86. boravio je kao Fulbrightov stipendista u Centru za kibernetska istraživanja na Teksaškom sveučilištu u Austinu, SAD, kod prof. dr. A. Charnesa. Objavio je jedan sveučilišni udžbenik (Uvod u matematičko programiranje 1, Element, Zagreb, 2003.), više znanstvenih i stručnih radova u knjigama, međunarodnim i domaćim časopisima, te zbornicima međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Bio je voditelj 2. i 3. generacije PDS «Operacijska istraživanja», dok je od nedavno voditelj specijalističkog PDS «Operacijska istraživanja i optimizacija» na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Također je voditelj Seminara za programiranje i teoriju igara Matematičkog odjela PMF-a Zagreb. Bio je predsjednik Društva matematičara i fizičara SR Hrvatske i prvi predsjednik Hrvatskog društva za operacijska istraživanja (HDOI). Bavi se analizom omeđivanja podataka, linearnim programiranjem, parametarskim programiranjem, višekriterijskim programiranjem, analizom osjetljivosti i stabilnosti s primjenama u ekonomici.