Izabran od Skupštine Društva, 5. lipnja 2024. godine za mandat od 2024.-2027. godine.
prof. dr. sc. Jasna Franekić, predsjednica
prof. dr. sc. Ksenija Jorgić-Srdjak
prof. emeritus dr. sc. Damir Horga
prof. emeritus dr. sc. Luka Neralić
prof. dr. sc. Jasna Franekić, predsjednica Suda časti
Redovita profesorica u trajnom zvanju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu (PBF) Sveučilišta u Zagrebu, član emeritus Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), rođena je 16.02.1945. godine. Maturirala je na II. gimnaziji „Braća Ribar“, diplomirala eksperimentalnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), magistrirala medicinsku mikrobiologiju na Medicinskom fakultetu i doktorirala na biološkom odsjeku PMF-a (sve u Zagrebu). Cijeli svoj radni vijek radila je u Laboratoriju za biologiju i genetiku mikroorganizama u Zavodu za biokemijsko inženjerstvo PBF-a. Prof. Franekić na preddiplomskoj i diplomskoj nastavi predavala je na 13 kolegija, od kojih je na 7 bila nositeljica i koordinatorica, a na poslijediplomskomm studiju predavala je na 8 kolegija i bila voditeljica studija Toksikologije na PMF-u. Svi kolegiji su bili izvođeni na Sveučilištu u Zagrebu.
Znanstveni rad prof. Franekić bio je usmjeren na proučavanje kemijskih i fizičkih agensa na nasljedni materijal živih organizama. Objavila je 226 radova, od kojih 42 u časopisima indeksiranima u CC/SCI, 9 radova indeksiranih u drugim, sekundarnim publikacijama, 3 poglavlja u knjigama, od kojih je poglavlje u knjizi Ed. Richardson BASIC, London, 14 znanstvenih članaka u zbornicima kongresa, 14 sažetaka prikazanog rada na međunarodnom znanstvenom skupu, objavljenog po izboru editora u međunarodnom časopisu citiranom u CC/SCI, 65 radova prezentiranih na međunarodnim skupovima, 49 na domaćim, 8 znanstveno-popularizacijskih članaka, 10 stručnih članaka, 5 nastavnih tekstova i 7 javnih predavanja po pozivu.
Voditeljica 7 znanstvenih projekata u zemlji (1996.-2013.) i sudionica na 3 međunarodna projekta (1985.-2012.). Studijski boravci u Istituto Superiore di Sanità u Rimu (1986., 1988. i 1990. godine). Mentorstvo (16 diplomskih radova od kojih su 3 nagrađena Rektorovom nagradom, 10 magistarskih i 4 doktorata). Dr. sc. Jasna Franekić članica je brojnih znanstvenih stručnih društava, a u nekima je obnašala i značajne funkcije. Članica je European Environmental Mutagen Society (EEMS) gdje je od 1989.-1999., te 2006. godine ponovno izabrana kao predstavnica Hrvatske, a 1997.-1999. godine bila je članica International Programme Committee. Članica je International Union of Microbiological Societies (IUMS), Federation of European Microbiological Societies (FEMS), Federation of European Genetical Societies (FEGS) gdje je od 1994. do 1996. godine bila predstavnica Hrvatske, European Society of Toxicology (EUROTOX). Od 2005.-2007. godine predstavnica je Hrvatskog prirodoslovnog društva u The World Conservation Union (IUCN). Od 1994.-1997. dopredsjednica Hrvatskog biološkog društva, a od 1998.-2002. godine predsjednica. Od 1991.-1997. godine bila je tajnica, od 2002.-2007. dopredsjednica Hrvatskog genetičkog društva, a od 2007.-2011. predsjednica. Od 1991. godine do 2013. godine bila je članica Izvršnog odbora Hrvatskog toksikološkog društva. 1998. godine izabrana je za izvanrednu članicu HATZ-a, 2009. za redovitu članicu, a od 2016. za člana emeritusa iste organizacije.
Na matičnom fakultetu obnašala je mnoge dužnosti, među kojima se ističu: predsjednica Komisije za praćenje rada znanstvenih novaka (1991.-1992.), prodekanica za nastavu (1992.-1995.), pročelnica Laboratorija za biologiju i genetiku mikroorganizama (1994.-2011.), prodekanica za znanost (1997.-1999.), predstojnica Zavoda za biokemijsko inženjerstvo (2007.-2011.).
Od izvannastavnih aktivnosti, bila je članica Matičnog odbora za područje Biotehničkih znanosti (2001.-2005.) te Matičnog odbora za područje Prirodnih znanosti – polje biologija (2005.-2013.) te članica Područnog vijeća za biotehničke znanosti (2000.-2004.) i predsjednica Odbora za dodjelu godišnjih nagrada za znanost – područje Biotehničke znanosti u Ministarstvu znanosti i tehnologije RH. Od 1991. do 2013. bila je članica Povjerenstva za otrove Ministarstva zdravstva RH.
Bila je članica Uređivačkog odbora časopisa Priroda (1988.-2004.) te članica Državnog povjerenstva „Pokret znanost mladima – područje biologije“ (1993.-2013.) za što je 2000. godine dobila medalju „Zdravko Lorković“ Hrvatskog biološkog društva. Osim te nagrade, dobila je Godišnju nagradu HATZ-a „Rikard Podhorsky“ 2005. godine i nagradu za životno djelo „Moć znanja“ (2011.).
Od 1972. članica je Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, od 2006. članica Upravnog odbora, od 2006.-2013. predsjednica Povjerenstva za dodjelu Godišnje nagrade Društva, dopredsjednica Društva od 2013.-2021., a predsjednica od 2021. godine.
Prof. Franekić u periodu od 1983. godine do kraja radnog vijeka bila je članica 21 organizacijskog ili programskog odbora znanstvenih skupova. Posebno treba naglasiti 2 međunarodna skupa The EUROTOX (2006.) i 38th Annual Meeting Environmental Mutagens and Human Health (EEMS) 2008. koji su bili održani u Cavtatu, a bila je i predsjednica Organizacijskog odbora EEMS-a.
prof. dr. sc. Ksenija Jorgić-Srdjak
redovni je profesor na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, rođena je 16.05.1945 godine u Beogradu. Maturirala je na V. gimnaziji u Zagrebu, 1969 godine diplomirala na Stomatološkom fakultetu također u Zagrebu. 1970 godine zaposlila se u Zavodu za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta. Magistrirala je 1981 godine, doktorsku disertaciju branila je 1986. Za docenta na Zavodu za parodontologiju izabrana je 1987 godine, 1998 godine postaje izvanredni profesor, 2002 redoviti je profesor i u ovom momentu okončava izbor u trajno zvanje. Od 1992 do 2005 godine predstojnica je Zavoda za parodontologiju Stomatološkog fakulteta i voditelj kolegija Parodontologija studija stomatologije Medicinskog fakulteta sveučilišta u Rijeci.Uz kolegij Parodontologije gdje je i voditelj radne grupe za izradu studijskog programa po Bolonjskom procesu, sudjeluje u dodiplomskoj nastavi iz kolegija Oralna higijena, Dentalna implantologija, Povijest stomatologije i Gerontostomatologija.Nositelj je poslijediplomskih kolegija Biomehanički/parodontološki aspekti okluzije za predmet Parodontologija. Na poslijediplomskom specijalističkom stručnom studiju iz stomatologije nositelj je kolegija Okluzija i parodont.Mentor je i ispitivač na specijalističkim ispitima pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH. Voditelj je i predavač na tečajevima trajnog usavršavanja za liječnike stomatologije na Stomatološkom fakultetu i pri Stomatološkoj komori. Mentor je preko 50 diplomskih radova, osam magistarskih i tri disertacije. Objavila je 116 znanstvenih i stručnih radova, koautor je u tri stručne knjige, urednik prijevoda na hrvatski jezik vodećeg sveučilišnog udžbenika iz parodontologije.Sudjelovala je brojnim kongresima i simpozijima u zemlji i inozemstvu.Bila je pozivni predavač na nekoliko međunarodnih skupova, međunarodni recenzent i predsjedavajuća na tri svjetska kongresa, recenzent na dva sveučilišna udžbenika iz parodontologije. Na prestižnim svjetskim učilištima (Ludwig-Maximillian University Munchen, Nortwestern University, Chicago,SAD) boravila je na stručnom usavršavanju (1984,1985,1994).Predsjednica je Hrvatskog parodontološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i delegat na Generalnim skupštinama European Federation of Periodontology (Berlin 2001, Madrid 2002, Stocholm 2003, Beč 2004, Madrid 2005, Firenza 2007). Od 1992 do 1996 predsjednica je povjerenstva na Državnim ispitima za doktore stomatologije pri Ministarstvu zdravstva RH. Član je Društva sveučilišnih nastavnika , 2001 tajnica je Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika RH, član je Upravnog odbora od 2004.godine. Član je Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog stomatološkog društva, Hrvatske stomatološke komore, Hrvatskog parodontološkog društva HLZ-a, Hrvatskog društva za oralnu medicinu HLZ-a, European Federation of Periodontology, International Academy of Periodontology.
prof. emeritus dr. sc. Damir Horga
Rođen je 1938. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studij engleskog jezika i književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskomg fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završiio je 1967. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 1974. a doktorio 1987. godine.Od 1963. do 1965. predavao je ruski jezik u školi za prevoditelje u Monsu Belgija na temelju stručne suradnje Zavoda za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Politenhičkog fakulteta u Monsu. Godine 1966. postao je stručni suradnik Zavoda za fonetiku, 1979 izabran je za asistenta u Odsjeku za primijenjenu i teorijsku fonetiku, 1988. postao je docent, 1989. izvanredni profesor, 1996. redoviti profesor a u trajno zvanje redovitog profesora izabran je 2001. godine a počasno zvanje profesora emeritusa didijeljeno mu je 2012. godine. Od listopada 2009. godine je u mirovini. Usavršavao se u Moskvi i Sant Peterburgu a dio slobodne studijske godine 1998 proveo je na UCLA u Los Angelesu. U okviru studija fonetike predavao je Artikulacijsku fonetiku, Neurofonetiku, Mjerenje govornih sposobnosti, Učenje stranih jezika, Fonetsku transkripciju. Za studente Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta predavao je Fonetiku a za studente niza drugih fakulteta Ruski jezik u funkciji struke. Predavao je na poslijediplomskim studijima lingvistike, glotodidaktike i fonijatrije. Bio je mentor pedesetak diplomskih i desetak doktorskih radova. Vodio je seminare o AVGS metodi u zemlji i inozemstvu (Belgija, Mađarska, Italija) i održao pozvana predavanja na sveučilištima u Ljubljani (Slovenija), Torunju i Varšavi (Poljska). Vodio je niz znanstveno-istraživačkih projekata Ministarstva znanosti RH: Metodologija istraživanja jezika struke u visokoškolskoj nastavi, Pragmalingvistika prirodnih jezika, Artikulacijski i neurolingvistički opis proizvodnje govora i Proizvodnja i percepcija govora. Autor je jedne znanstvene knjige a u koautorstvu ili samostalno objavio je šest udžbenika, dvet poglavlja u knjigama, više od 100 znanstvenih članak, 20-tak stručnih radova i prikaza te 50-tak sažetaka u zbornicima. Recenzirao je nekoliko znanstvenih knjiga i veliki broj članaka. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Sudjelovao u organizaciji desetak znanstvenih skupova od čega u nekoliko i kao predsjednik organizacijskog ili programskog odbora. Član je domaćih i međunarodnih stručnih udruga. Od 1987. do 1989. bio je predsjednik Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku a od 1993. do 2001. predsjednik Odjela za fonetiku Hrvatskog filološkog društva. Bio je glavni urednika časopisa Strani jezici (1992-1996) i Govor (2003-2010.). Na Filozofskom fakultetu obnašao je funkcije predsjednika poslovodnog kolegija, bio član fakultetskog vijeća i pročelnik Odsjeka za fonetiku i predstojnik Katedre za teorijsku fonetiku. Bio je član nekih odbora i povjerenstava Sveučilišta u Zagrebu te Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje filologija.
Nagrađen je Poveljom Filozofskog fakulteta 2009 godine.
prof. emeritus dr. sc. Luka Neralić
rođen je 16 listopada 1943. godine u Brezinama, općina Lipik, Republika Hrvatska. Diplomirao je 1966. na Matematičkom odjelu PMF-a Zagreb, gdje je i magistrirao 1971. godine. Doktorirao je 1979. godine na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Za asistenta iz predmeta «Matematika» izabran je 1967. godine na Visokoj privrednoj školi u Zagrebu. Poslije integracije Visoke privredne škole i Ekonomskog fakulteta Zagreb 1968. godine, zaposlen je na Katedri za matematiku Ekonomskog fakulteta Zagreb, najprije kao asistent, zatim kao docent, te izvanredni i redoviti profesor. Za redovitog profesora u trajnom zvanju za predmete «Matematika» i «Matematičko programiranje» izabran je 2002. godine.Školsku godinu 1973./74. proveo je na specijalizaciji kod prof. dr. E. G. Goljštejna u Centralnom ekonomsko-matematičkom institutu Akademije Nauka SSSR-a u Moskvi. U školskoj godini 1985./86. boravio je kao Fulbrightov stipendista u Centru za kibernetska istraživanja na Teksaškom sveučilištu u Austinu, SAD, kod prof. dr. A. Charnesa. Objavio je jedan sveučilišni udžbenik (Uvod u matematičko programiranje 1, Element, Zagreb, 2003.), više znanstvenih i stručnih radova u knjigama, međunarodnim i domaćim časopisima, te zbornicima međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Bio je voditelj 2. i 3. generacije PDS «Operacijska istraživanja», dok je od nedavno voditelj specijalističkog PDS «Operacijska istraživanja i optimizacija» na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Također je voditelj Seminara za programiranje i teoriju igara Matematičkog odjela PMF-a Zagreb. Bio je predsjednik Društva matematičara i fizičara SR Hrvatske i prvi predsjednik Hrvatskog društva za operacijska istraživanja (HDOI). Bavi se analizom omeđivanja podataka, linearnim programiranjem, parametarskim programiranjem, višekriterijskim programiranjem, analizom osjetljivosti i stabilnosti s primjenama u ekonomici.
